Sunday, August 18, 2019
 

 
Iz kulturne historije Sarajeva Minimize

 

Uz 550 godina Sarajeva

Uz 550 godina Sarajeva

Hrvatsko kulturno društvo Napredak

HKD Napredak nastalo je od Hrvatskog potpornog društva ustanovljenog za potrebe školovanja đaka srednjih i visokih škola iz Bosne i Hercegovine, osnovanog u Mostaru 14. rujna/septembra 1902.  i Hrvatskog društva za namještanje djece u zanate i trgovinu, osnovanog u Sarajevu 11. studenog/novembra 1902. godine. Sarajevskom se društvu 1904. pridodaje ime Napredak i kako su oba društva imala gotovo identične ciljeve i zadatke, 1907. godine se ujedinjuju i djeluju pod zajedničkom imenom Napredak. 
 
Napredak je samo u prvih 25 godina postojanja odškolovao i pomogao odškolovati 6.300 đaka i studenata (među kojima su i dva nobelovca – Ivo Andrić, nobelova nagrada za književnost i Vladimir Prelog, nobelova nagrada za hemiju, od kojih je prvi rođen u Travniku, a jedno je vrijeme živio i školovao se u Sarajevu, dok je drugi rođeni Sarajlija). 
 
Napredak je ubrzo razvio i nakladničku/izdavačku djelatnost, pa od 1908. do 1947. redovito izlazio Hrvatski narodni kalendar, a od 1921. i mjesečnik Napredak. 
 
Napredak je imao i kulturno-prosvjednu zbirku, zborove, limenu glazbu, te je organizirao priredbe i zabave. Napredak je uz to imao i omladinsku organizaciju i Srednjoškolski pjevački zbor.
 
Godine 1923. osnovana je Napretkova Zadruga, koja je bila štedionica, svojevrsna banka i osiguravajaće društvo. Zadruga već 1934. ima 13.000 članova od Zemuna do Zagreba i od Splita do Čakovca. 
 
Napredak 1936. ima 151 podružnicu i 44 povjerenstva, s preko 20.000 članova. I pored svega što je Napredak značio i činio u socijalističkoj Jugoslaviji je 1949. godine ukida, kao uostalom i druga ovdašnja kulturna društva sa nacionalnim predznakom. Rad obnavlja 29. rujna 1990. u Sarajevu, i do sada su obnovljene i osnovane 54 podružnice i povjerenstva u BiH, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u sa oko 20.000 članova. 
 
Društvo ima radio-postaju Vrhbosna Sarajevo, a sa Vrhbosanskom nadbiskupijom izdaje tri lista: Hrvatski glasnik (Tuzla), Fojnička škrinja (Fojnica) i Napredak (Travnik).
 
U Sarajevu je 2003. godine obnovljena knjižnica Mijo Poljak sa 30.000 knjiga. Pri Napretku djeluje 16 folklornih skupina, 11 tamburaških i mandolinskih orkestara, 10 zborova, dva trija klasične glazbe i preko 20 različitih dramskih, humanitarnih, ekoloških, studentskih i sportskih sekcija.

 
Palata HKD Napredak

U okviru Napretka djeluju: Šahovski klub Napredak Sarajevo, ŠK Napredak Zenica, Boćarski klub Napredak-Willa, NK SAŠK Napredak u Sarajevu, te Hrvatsko planinarsko društvo "Bjelašnica 1923". Odbojkaški klub iz Odžaka nosi ime Napredak. Ukupno pri Napretku djeluje 65 različitih sastava i grupa. Pri Napretku djeluje zaklada Otvorena kuća, a uskoro i zaklada za Sveučilište i stipendiranje. Od svoje obnove 1990. do danas HKD Napredak je ukupno realizirao 6.530 različitih kulturnih programa, pri čemu je podijeljeno preko 2.700 stipendija i potpora.

Sarajevski Napredak je prije koju godinu izgradio planinarski dom na planini Trebević, čime je otpočeo obnavljati tradiciju posjete Sarajlija ovome starom gradskom izletišu, potpuno napuštenom nakon agresije na RBiH 1992-1995 i opsade Sarajeva koja ju je pratila, pri čemu je smrt gotovo četiri godine sijana ulicama Sarajeva ponajviše sa ove planine.
 
Palata Hrvatskog kulturnog društva Napredak
 
Sjedište HKD Napredak za BiH smješteno je u glavnoj sarajevskoj ulici, Titovoj, u vlastitom reprezentativnom objektu izgrađenom 1913. godine u stilu secesije po projektu zagrebačkog arhitekta Dioniza Sukna.
 
Uz glavni portal palate simetrično su postavljene dvije figure od vještačkog kamena – Prosvjeta (znanje) i Snaga, rad vajara Roberta Frangeša Mihanovića, izvedene kao prve secesionističke skulpture na arhitektonskom objektu na ovim prostorima. U ravni katova dominiraju dva simetrično postavljena doksata, a krovna kupola na osmerougaonom tamburu sa kružnim otvorima pokrivena je limom sa naglašenim spojevima, poput kubeta monumentalnih osmansko-turskih građevina. Ona nema drugu funkciju osim dekorativne, te je poslužila kao izvrstan postament figuri Croatia.


Palata HKD Napredak, stotinjak godina ranije

Zgrada Napretka tokom čitave svoje historije bila je jednim od središta kulturnog i javnog života grada Sarajeva. Godine 1913. otvoreno je kino Imperijal (kao drugi sarajevski namjenski građen bioskop) sa predstavom-filmom Stradanje Pompeja uz muziciranje ovdašnjeg orkestra. U prizemlju je kafana Imperijal, a nakon Drugog svjetskog rata ustanovljava se Kamerni teatar 55, Galerija Gabriel, da bi tu nakon rata bila smještena i radio-postaja Vrhbosna.

Zgrada Napretka poznata je i po tome što je u njoj instaliran prvi sarajevski lift.

Kamerni teatar 55
 
Osnovan je 1955. godine kao Malo pozorište. Njeguje eksperimentalnu dramu, domaću i stranu. U nedostatku bh. pozorišne akademije (osnovane 1981. godine), sredinom prošlog stoljeća u Kamernom teatru 55 djelovao je Dramski studio, koji je obrazovao nekoliko generacija mladih glumaca. Druga značajna institucija nastala pri Kamernom teatru 55 je Festival malih i eksperimentalnih scena, koji nakon agresije na BiH doživljava preporod, postavši značajna međunarodna kazališna smotra pod nazivom MESS. U ovome prostoru održavaju se i likovne izložbe.
 
Nadbiskupski ordinarijat
 
Gotovo nasuprot zgrade Napretka nalazi se kompleks objekata u ulici Kaptol, u kojem je smješteno sjedište Vrhbosanske nadbiskupije ustanovljene 5. jula 1881. godine bulom pape Leona XIII Ex hac augusta principas apostolorum cathedra.
 
Izgradnja kompleksa završena je 1895. po projektu arhitekte Josipa Vancaša. Prvi nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije bio je Josip Štadler, a slijedili su mu Ivan Evangelista Šarić, Marko Alaupović, Smiljan Franjo Čekada, Marko Jozinović i Vinko Puljić, sadašnji kardinal.
Izgradnja kompleksa završena je 1895 po projektu arhitekte Josipa Vancaša.

Katedrala
 
Stotinjak metara istočno od zgrade Napretka nalazi se sarajevska Katedrala izgrađena 1889. godine kao prvostolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije posvećena Presvetom Srcu Isusovu. Katedrala je rađena po projektu Josipa Vancaša u neogotičkom stilu sa elementima neoromanike. Može primiti 1.200 ljudi.

Sarajevska Katedrala 
 
Izgrađena je na mjestu nekadašnjeg karavan-saraja i sjedišta janjičarskog odžaka (štaba) poznatom kao Agina kapija, na placu usred novonastalih gradskih blokova građenih po ugledu na gradove Srednje Europe. Objekat je skoro u potpunosti obnovljen nakon srpskih granatiranja Sarajeva 1992 - 1995, u kojima je Katedrala pretrpjela oštećenja.

 
Crkva sv. Vinka

Crkva sv. Vinka

Pedesetak metara južnije u odnosu na palatu Napretka nalazi se Crkva sv. Vinka, nastala u sklopu kompleksa samostanskih zgrada izgrađenih 1883. godine u gotičkom stilu. Crkva je u pročelju imala vitraž iz 1948. godine, uništen tokom opsade Sarajeva 1992 - 1995. godine. Orgulje su iz 1898, proizvod čuvene zagrebačke firme Heferer. Na desnom zidu su tri slike Gabriela Jurkića. Uz crkvu, četiri časne sestre reda sv.Vinka Paulskog iz Zagreba osnovale su školu za žensku djecu, u kojoj su predavanja počela odmah po izgradnji krajem 1883. godine. Objekti su teško oštećeni tokom opsade i granatiranja Sarajeva 1992 - 1995, ali su obnovljeni.
 
Gabriel Jurkić
 
Spada u red najznačajnijih slikara ex-jugoslovenskih prostora. Pejzažista i portretista, slikar prirode, u manjoj mjeri i sakralnih motiva. Rođen je u Livnu 1886. Završio je bečku likovnu akademiju, gdje je odmah primljen na četvrto godište općeg slikarskog odjela u klasu Aloisa Deluge, čime mu je i javno priznat ogroman talenat i znanje. Nakon bečkih studija pola stoljeća živi u Sarajevu, a zatim se vraća u Livno, u atelje franjevačkog samostana na Gorici, gdje je umro 1974. godine.

 
Gabrijel Jurkić: Idila u Bosni

Zanimljivo je da veoma malo građana Sarajeva danas zna da je medju nama nekoliko decenija živio i stvarao jedan od najvećih slikara bivše Jugoslavije, koji je zapravo čitav svoj stvaralački opus posvetio rodnoj Bosni. O tome koliko je njegovo djelo danas skrajnuto i nepoznato širokoj publici, da i ne govorimo...


 
Gabrijel Jurkić: Sunce u Bosni

 
Slijedi: SPKD Prosvjeta
 
Pripremio: Majo Dizdar, uredništvo Portala

:: Monday 30/07/2012 u 09:35
  

< Prethodna  1 / 1  Sljedeća >
  
 
Developed and powered by © 2008 UTIC SarajevoTerms Of UsePrivacy Statement